Zadovoljno lokalno stanovništvo – ključ uspjeha destinacije

Stvari koje možemo naučiti od Lošinja

Turistička zajednica Grada Malog Lošinja u suradnji s Gradom Mali Lošinj i ove je godine provodila online ankete o zadovoljstvu stanovništva turizmom na otoku Lošinju.

Cilj ankete bio je da se dobivenim odgovorima ukaže na potencijalne probleme i nedostatke te poboljša kvaliteta pružanja usluga i proizvoda, kao i kvaliteta boravka u destinaciji. Anketiranje je trajalo od kolovoza do listopada 2016. godine, pa je tako prikupljeno 168 dojmova i prijedloga stanovnika te 249 dojmova gostiju na Lošinju i 159 na Susku. Čak 95,24% stanovnika u anketama je navelo kako razgovara s posjetiteljima o zadovoljstvu boravkom, uslugom i doživljajima na Lošinju. Najviše stanovnika, njih 76,19% svojim gostima preporuča posjet Muzeju Apoksiomena, a najmanje 7,74% medicinske usluge.

Goste najviše zanima gdje mogu dobro jesti te gdje se nalaze plaže.

Najveći broj stanovnika smatra Klape na pjacalu (Veli Lošinj, Mali Lošinj, Ćunski), Festival lošinjskih balkona, Osorske glazbene večeri, Jazz festival i Feštu lošinjske kuhinje najboljim manifestacijama na području Grada Malog Lošinja.

Nezadovoljni su količinom organiziranih manifestacija i zabave za goste, osobito u večernjim satima. I ove godine najveći broj stanovnika izrazio je želju za ponovnim organiziranjem ribarskih fešta, festivala Melodije Istre i Kvarnera i povećanja raznolikosti ponude događanja u destinaciji.

Građani su rad Turističke zajednice Grada Malog Lošinja ocijenili ukupnom prosječnom ocjenom 5,40, dok je rad Gradske uprave Grada Malog Lošinja ocijenjen ukupnom prosječnom ocjenom 3,96. Najviše stanovnika  navelo je Muzej Apoksiomena kao ovogodišnji najkvalitetniji objekt i sadržaj. Odmah nakon, s najvećim brojem pohvala i glasova slijede: Tematski vidikovac Providenca, restoran Bocca Vera i restoran Za kantuni. Zabodarski smatraju najljepšom uvalom, a plažom Veli žal.

„Prijedloga za unaprjeđenje usluga iznimno je puno, od organizacije većeg broja manifestacija i turističke ponude za mlade i djecu do poticanja suradnje s kulturnim i sportskim udrugama. Građani su nezadovoljni čistoćom pojedinih plaža te uređenošću i sadržajima na istima te urgiraju na uređenje većeg broja plaža na otoku te plaža za pse. Također očekuju da se Lošinj kvalitetnije i češće prometno poveže s kopnom i susjednim otocima, a potrebno je i što prije urediti šetnice te realizirati projekt izgradnje biciklističkih staza na Lošinju. Smatraju kako su ugostiteljskom i turističkom osoblju potrebne edukacije te predlažu organiziranje sajmova suvenira i lokalnih proizvoda u Malom Lošinju te u manjim mjestima na otoku.„ ističu iz TZ Malog Lošinja te dodaju kako bi se unaprijedio rad Turističke zajednice, potrebna je kvalitetnija komunikacija i podrška lokalnim proizvođačima, umjetnicima i iznajmljivačima u vidu online i offline komunikacije s ciljem stvaranja kvalitetnije ponude i sadržaja.

Za kraj stanovnici Malog Lošinja traže redovite izlaske i obilaske terena kako bi se kvalitetnije donosile prosudbe postojećeg stanja, zatim planovi i prijedlozi, predlažu otvaranje zasebnog odjela za suradnju s građanima te manjih gradskih odbora kao i poseban apel na zabranu građevinskih radova od lipnja do listopada i učinkovitiju kontrolu naplate javnih davanja.

Tri važne lekcije koje možemo naučiti od Malog Lošinja

Prvo i osnovno, najvažnija je komunikacija, sinergija  i zajednička suradnja s lokalnim stanovništvom jer bez toga nema dugoročnog i samoodrživog uspjeha. Upravo smisao turizma je da koristi maksimalno lokalne resurse i da razvija destinaciju tako da lokalno stanovništvo ima veću kvalitetu života.

Turizam su ljudi i upravo lokalni stanovnici i autohton način života čini destinaciju jedinstvenom i autohtonom. Također, lokalno stanovništvo mora znati koji je njihov turistički proizvod kao i strategiju dugoročnog razvoja jer upravo su oni ključan faktor da se strategija i ostvari. Ne možemo imati hotele s četiri zvjezdice u destinaciji s dvije ili tri zvjezdice – to nema logike niti je samoodrživo jer motiv dolaska nije hotel, nego turistička destinacija. Dakle, lokalno stanovništvo tj. cijela destinacija mora biti na istoj razini izvedbe i kvalitete sadržaja te moraju biti uključeni u razvoj destinacije.

Drugo, otvoreno vidjeti i priznati svoje slabosti i greške jer jedino tako možemo rasti i razvijati se. Ustvari, tu se radi o argumentiranoj kritici i savjetu kako poboljšati turistički proizvod, što samo može biti pozitivno. Ako toga nismo svjesni i ne želimo priznati naše greške, ne ćemo daleko dogurati, dapače, samo ćemo napraviti još veću štetu.

Treće, iskoristiti naše goste za istraživanje tržišta. Reakcije i mišljenje gostiju su najbolje moguće istraživanje tržišta i što je najvažnije besplatno. Pitajte svoje goste što se njima sviđa, koje su njihove kritike, što je potrebno uvesti ili poboljšati itd… Turizam se događa upravo zbog turista i cilj je ispuniti njihove želje i potrebe, zar ne? To je najvrjednije istraživanje, pitate goste za njihovo mišljenje.

Grad kao i turistička zajednica bi morali biti na raspolaganju lokalnom stanovništvu kao potpora za razvoj ili bolje rečeno, da budu sluge narodu, a ne da je narod sluga njima. Oni troše javni novac tj. novac građana, zar ne? Mali Lošinj je odlična primjer kako se strateški razvija turistička destinacija i može biti pravi primjer bez obzira radi li se o otoku, regiji ili nacionalnom strateškom razvoju. Čestitamo, učimo od boljih i od pozitivnih primjera. Učimo od Malog Lošinja.

Ukoliko želite izlete ili smještaj na Lošinju, obrtatite nam se s povijerenje, ljubazno osoblje agencije Atlantis Travel vrlo rado će Vam pomoći.

Izvor: hrturizam.hr